Značajke
PRIRODNE ZNAMENITOSTI
Rijeka Korana pruža brojne mogućnosti odmora. Ljeti predstavlja raj za kupače. Osvježenje u njenim vodama traži ne samo domaće stanovništvo, već i svi posjetitelji, turisti ili pak prolaznici, koji, nakon osvježenja u Korani, odmorni i sretni nastavljaju svoj put prema moru ili Plitvičkim jezerima. Osim kupanja, Korana je idealna za vožnju kajaka i kanua uz prekrasno okruženje zelenih šuma, a zadovoljstvo će naći i ribiči jer Korana obiluje raznovrsnom ribom (štuka, klen, podust, plotica, linjak).
S druge strane Slunjčica je hladna i čista rijeka u kojoj obitava potočna pastrva. Jedna je od rijetkih rijeka koja se u današnje, suvremeno i „moderno” doba, može piti izravno iz svojeg toka.
Posebna je znamenitost Slunja vodeničarsko naselje Rastoke, koje je zbog svoje prirodne, etnografske i arhitektonske vrijednosti, prema Zakonu o zaštiti prirode, stavljeno pod posebnu zaštitu te kao ruralna cjelina upisano u registar nepokretnih spomenika kulture. Rastoke su nastale igrom prirode koja zeleno modre vode rijeke Slunjčice prelijeva preko sedrenih stijena u rijeku Koranu, stvarajući pritom mnoštvo slapova, brzaca, malih jezera i kaskada. Prije više od tri stotine godina ispreplelo se u to bogatstvo hridi i otočića mlinarsko naselje s vodenim mlinovima, stupama, koševima i ganjcima, čime je stvoren savršeni sklad između čovjeka i prirode, koji u Rastokama postoji sve do današnjih dana.
Nakon obilaska Rastoka mnogi posjetitelji kažu da su to „Plitvice u malom”, ali za Rastoke možemo reći da su ipak posebne jer, osim što predstavljaju prirodni fenomen, u njima žive ljudi, obitelji i to već stotinama godina u skladu s prirodom.
SLUNJ DANAS
Grad Slunj nalazi se u sastavu Karlovačke županije i zauzima površinu od 392,54 km2. Obuhvaća ukupno 67 naselja na području kojih živi 5 076 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti vrlo je mala, samo 15,52 stanovnika po km2 (prosjek Republike Hrvatske je 78,4 stanovnika/km2). Od ukupnog broja stanovnika 49,8 % ženskog je stanovništva, a 50,2 % muškog stanovništva.
Kao jedinica lokalne samouprave Grad Slunj ustrojen je 1993. godine, dijeljenjem ranije općine Slunj na 3 nove teritorijalne cjeline: Grad Slunj, Općinu Cetingrad i Općinu Rakovicu. Grad Slunj danas predstavlja urbano središte jugoistočnoga dijela Karlovačke županije s većim brojem središnjih funkcija te mu stoga usko gravitiraju područja susjednih općina Cetingrada i Rakovice. Po veličini je teritorija na 2. mjestu u županiji, a zauzima 10 % njezine površine.
ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I KLIMA
Danas se Slunj nalazi na izrazito značajnom prometnom položaju zbog kojeg je izražen tranzitno-prometni karakter grada. Kroz naselje prolazi državna cesta br. 1 (Zagreb – Split), koja predstavlja važan prometni pravac koji povezuje kontinentalni s južnim dijelom Hrvatske. Područjem grada Slunja također prolazi cesta prema Bihaću i istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Prostor grada Slunja ima najviše obilježja klasičnoga dinarskoga karaktera. Reljef je izrazitih kraških karakteristika, a na području grada nalaze se rijeke Slunjčica, Korana, Mrežnica i Glina, koje imaju karakteristike krških rijeka. Zbog krških svojstava na istom području nalazi se i velik broj manjih rječica, izvora i potoka.
Slunjsko područje obilježava umjerena kontinentalna klima s blagim ljetima i umjereno hladnim zimama te povoljnim rasporedom oborina. Nadmorska je visina 258 metara.