Fauna, u borbi za mjesto pod suncem

Tajne raspjevanih krošnji
Za područje Značajnoga krajobraza Slunjčica karakteristične su ugrožene vrste ptica iz roda pastirica te vodenkos. Njih nalazimo uz slapove na sedrenim barijerama, a gnijezde se u starim mlinicama, ruševinama Staroga grada i na stijenama uz Slunjčicu. Dio ZK Slunjčice pokriva šuma, dok je na obalama Slunjčice bogato razvijen sloj grmlja. Ptičje su vrste koje naseljavaju sloj grmlja grmuša, kos, drozd, zviždak i zeba. Rubove šume naseljavaju žutarica, zelendur, čvorak i grlica, dok na poljoprivrednim područjima nalazimo rusog svračka, strnadicu i juričicu. Od rizičnih vrsta zabilježen je sivi sokol.

Vodenkos (Cinculus cinculus) je vrsta koja naseljava rubove bistrih potoka i jezerca pod slapovima. Hrani se vodenim kukcima i sitnim ličinkama koje skuplja roneći. Gradi kuglasto gnijezdo iznad vode, često pod mostom ili vodenicama. Ova vrsta ugrožena je zbog promjena prirodnog režima staništa i reguliranja vodotoka.

Ponekad smo praznovjerni, tako da vjerujemo kako će svaka vaša fotografija vodenkosa koju nam pokažete/pošaljete ovoj ptičici donijeti puno sreće u borbi za preživljavanje i opstanak vrste.

Fauna, u borbi za mjesto pod suncem
Bogati svijet faune na području Značajnoga krajobraza Slunjčice ugrožen je ponajviše radi gubitka staništa životinjskih vrsta koje obitavaju ovdje. Na širem području Slunjčice kartirano je 10 stanišnih tipova koji su razvrstani u nekoliko glavnih skupina, od površinskih kopnenih i močvarnih voda, preko travnjaka i šuma, pa sve do aktivnih seoskih i urbaniziranih područja. Svako od njih zahtjeva poseban režim, veću ili manju zaštitu, kako bi se ugrožene vrste spasile i održale. Od ugroženih vrsta sisavaca nalazimo šišmiše, vidru (Lutra lutra) i vjevericu (Sciurus vulgaris). Najugroženije vrste slatkovodnih riba u Slunjčici su potočna pastrva (Salmo trutta), obični lipljen (Thymallus thymallus), bolen (Aspius aspius) i nosara (Vimba vimba). Dok u vodama Slunjčice obitavaju, također ugrožene, zmija ribarica (Natrix tesellata) i žaba gatalinka (Hyla arborea).

Zmija ribarica (Natrix testellata) gmaz je koji se u vodama Slunjčice snalazi „kao riba u vodi”. Roni i do dva sata vrebajući plijen, a na meniju su joj najdraže sitne ribe i vodozemci. Ribarica je izuzetno strpljiva i spremna je satima na dnu rijeke čekati svoj plijen u zasjedi. Odlikuje ju i svojevrsna lukavost koju je razvila kao obrambeni mehanizam. Zna glumiti da je mrtva kada je čovjek primi u ruke, a kada se brani izlučuje jako neugodne mirise. Najčešće se brani od ptica koje joj predstavljaju najveću opasnost u životinjskom svijetu Slunjčice. Naraste do 80 centimetara, nekada i preko jednog metra, a ženke su veće od mužjaka. Izaziva strah jer sliči riđovki s kojom dijeli zašiljenu glavu i tamne pjege na leđima. Ribarica je najčešće sivkasta ili smeđe boje, dok su u manje slučajeva žućkaste ili zelenkaste.

Leptiri
U zaštićenom području ZK Slunjčice utvrđeno je sedam vrsta danjih leptira, među kojima su tri niskorizične vrste, dok ostale četiri vrste Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN), s obzirom na kategorije ugroženosti, svrstava u nedovoljno poznate leptire. Vezu nekih leptira s biljkama hraniteljicama odlikuje dirljivo duboka odanost, pa leptiri grade mreže za jajašca na bazi točno određenih biljaka hraniteljica i okolne vegetacije, a neke od njih povezuje zajedničko ime poput leptira žednjakova plavca koji polaže jajašca na listove žednjaka. Skladna je to veza flore i faune kojoj ste upravo vi svjedoci u matičnom uredu ZK Slunjčice. Na području ZK Slunjčice lete: crni apolon (Parnassius mnemosyne), grundov šumski bijelac (Leptidea morsei major), uskršnji leptir (Zerynthia polyxena).

Močvarna riđa (Euphydryas aurinia) leti od svibnja do kolovoza. Zimuje u stadiju gusjenice. Raspon krila močvarne riđe iznosi od 35 do 40 mm. Zbog stalnog degradiranja i smanjivanja površina vlažnih močvarnih travnjaka, brojnost populacije ovog leptira sve je manja, zbog čega je zakonom strogo zaštićena vrsta.