10 razloga zašto biste posjetili destinaciju Slunj Rastoke

Ukoliko vas zanima što vidjeti u destinaciji Slunj Rastoke, u ovom tekstu donosimo 10 sjajnih lokacija.

Maleni gradić, gostoljubiv i topao za sve one koji vole uživati u ljepotama prirode, boraviti na svježem zraku, poslušati djelić zanimljive i bogate povijesti, ali i uživati u specijalitetima pripremljenim fuzijom moderne i domaće kuhinje! Na ovom mjestu možete upoznati moć rijeke Slunjčice, vidjeti njezino ulijevanje u Koranu, poslušati ponešto o Napoleonovom magazinu, ali i priču o olimpijcu koji je živio upravo na ovom području. Imate mogućnost prošetati Rastokama, u kojima se nekad snimao čuveni film o Winnetou-u, čija je šetnica dugačka 2,5 kilometara idealna za fizičku aktivnost na kojoj, osim dobre potrošnje kalorija, možete razbistriti um i tijelo.

U Slunju priroda pruža jedinstvenu kulisu za brojne sadržaje koje nudi ovaj kraj! Istražite ga kroz ovaj vodič koji otkriva 10 razloga za posjetiti destinaciju Slunj Rastoke!

1. Rastoke su lijepe cijele godine! 

Zbog osobitog arhitektonskog izgleda naselja, mlinica i njihove funkcije Rastoke su kao ruralna cjelina zaštićene 1969. godine kao spomenik kulture. Upravo tada su upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. Godine 2008. upisane su kao kulturno-povijesna ruralna cjelina u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Što je toliko posebno na ovom mjestu? Izgled i posebnost ovog naselja pripisuje se rijeci Slunjčici koja se rastače u dužini od 500 metara preko brojnih kaskada i slapova u rijeku Koranu. Ukupno postoji 23 slapova, od kojih su najpoznatiji Hrvojev slap, Vilina kosa i Buk. Kako bi se iskoristila prirodna snaga vode za pokretanje mlinskog kamena, u Rastokama se mlinice grade direktno na slapištima visine minimalno 4 do 5 metara. Zamislite, 1967. godine u Rastokama je bilo čak 22 mlina, od kojih je 20 mljelo žitarice poput kukuruza, raža, ječama, pšenice, prosa i dr. Danas se i dalje čuje rad mlina i to u kući obitelji Jareb, koja je ujedno i tradicionalna kuća s mlinom u prizemlju. Naime, cijele Rastoke građene su slično – kuće su katnice, pravokutnog oblika s karakterističnim ganjkom (drvenim balkonom) koji se proteže duž jednog pročelja. U Rastokama ćete doživjeti svu moć prirode, povijesti, ali i budućnosti koja nas uči da se više okrenemo prirodi.

2. Moć rijeke Korane! 

Destinacija Slunj Rastoke nudi jedinstven doživljaj vode u čijim rijekama se može uživati. Za mještane, rijeka Korana je idealno mjesto boravka ljetnih popodneva i omiljeno kupalište. Za one koji vole dan provesti u prirodi, dolina rijeke Korane okružena je šumom “Jelvik” čiji putevi vode do izvora pitke vode. Rijeka Korana tipična je krška rijeka središnje Hrvatske, raznovrsnog toka dužine 134 km koji bogato meandrira, ponire sa slapova ili se lagano prelijeva preko brojnih kaskada da bi nestao pod zemljom i ponovo se pojavio na površini. Izvire podno Sastavaka i Velikog slap na Plitvičkim jezerima. Svojim tokom nizvodno u smjeru Karlovca formira granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Otuda teče u smjeru sjevera i spaja se s rijekom Kupom kod Karlovca.

3. Opuštanje u šumi Jelvik

Šuma Jelvik udaljena je svega nekoliko minuta hoda od Rastoka. Riječ je o borovoj šumi zasađenoj krajem 19. stoljeća za vrijeme šumara Lukanca. Prije tog vremena prostor je bio gmajna (gmajna je naziv za zajednički pašnjak) koji su Rastočani koristili za pašu stoke. Ova veličanstvena šuma cijele godine nudi tišinu, samoću i mjesta za izolaciju i mnogi koji su je prolazili ne mogu odlučiti jesu li prizori šume ljepši tijekom ljeta kad je zaklon od vrućina ili tijekom zime kad odijeva bijelo ruho. Put prema šumi će vas dovesti do Napoleonovog magazina koji je svojevrsni orijentir. Od njega krenite putem prateći kanjon Korane te birajući način istraživanja šume. Laganom šetnjom ćete sami tempirati vrijeme ili odabir staze za nordijsko hodanje.

4. Napoleonov magazin mjesto očaravajućeg zalaska sunca! 

Magazin, mjesto na kojem je jedno od najljepših zalazaka sunca slunjskog kraj, velika je kamena zgrada izgrađena početkom 19. stoljeća (1809.-1813.) za vrijeme francuske uprave na slunjskom području kao graničnom dijelu Francuskog carstva. Sastojao se od 3 etaže i korisnog potkrovlja, a služilo je kao skladište žita. Ova kamena zgrada smještena nedaleko slunjske utvrde, na padinama iznad rijeke Slunjčice i Rastoka, danas je jedna od rijetkih slunjskih zgrada koja nije stradala u ratnim djelovanjima već od “zuba vremena”.

5. Gradina – grad Frankopana s pogledom na Slunjčicu 

Kad ste u Slunju vidjet ćete ostavštinu Frankopanskog grada, Stari grad Slunj. Nalazi se na kamenoj uzvisini poluotoka velike okuke Slunjčice, a vjeruje se da je izgrađena u 14. stoljeću. Tijekom 15. stoljeća bila je u vlasništvu knezova Frankopana Slunjskih sve do 1572. godine i izumiranja te plemićke grane. Najpoznatiji su njezini predstavnici Juraj, koji je bio sudionik Cetinskog sabora, i Franjo, koji je bio hrvatski ban. Slunjska utvrda, kod lokalnog stanovništva znana kao Gradina, svjedok je neprestanih ratnih stradanja i pustošenja, no istovremeno i otpora i obrane protiv Osmanlija.

6. Prijeđite Moćanov most u društvu osobe koju volite!

Jedan od tri posebna mosta u destinaciji Slunj Rastoke, je Moćanov most koji je prvi drveni most slunjskog kraja, te kao takav oduvijek  važna spona između slunjske utvrde (Gradine) na desnoj obali i naselja na lijevoj obali Slunjčice. Kroz povijest je mijenjao svoj izgled, a nekada je na sredini mosta bila stražarska kućica. Današnji izgled je rezultat rekonstrukcije iz 20. stoljeća, a ime je dobio po prezimenu stare slunjske obitelji koja ima svoju mlinicu uz most na lijevoj strani obale Slunjčice, obitelj Moćan. Na ovom mjestu zadivljuje prekrasan pogled na rijeku Slunjčicu, stari dio grada Slunja, Gradinu i mlinice pa se ne čini iznenađujućim kako je upravo to omiljena lokacija za fotografiranje mladenaca u Slunju. Zbog toga je dobila naziv – Most mladenaca.

7. Stara centrala na rijeci Slunjčici – osama u prirodi!

Naziv ove lokacije uz rijeku Slunjčicu veže se uz hidrocentralu koja je nekad bila izgrađena na ovom mjestu a koja je uništena u vihoru 2. svjetskog rata. Zbog svoje krajobrazne vrijednosti rijeka Slunjčica zaštićena je 1964. godine u kategoriji značajnog krajobraza. Ono obuhvaća cijeli tok Slunjčice i 1 km dužine Korane (od mosta nizvodno). O važnosti Slunjčice za očuvanje biološke raznolikosti svjedoči činjenica da je uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu i EU ekološku mrežu NATURA 2000. Za izgradnju nekadašnje hidrocentrale na Slunjčici najzaslužniji su bili profesor fizike i matematike Mile Cindrić porijeklom iz Kremena kod Slunja koji je ujedno bio i tvorac nekoliko električnih uređaja za školsku obuku i njegov prijatelj projektant i graditelj Ukrajinac Gabrijel Kompanec uz tadašnjeg općinskog načelnika Josipa Neralića. Centrala je bila vlasništvo općine Slunj, a radila je pod nazivom „Općinska električna centrala u Slunju”. Istoimena centrala je završena 1928. godine, a prva električna žarulja u Slunju zasvijetlila je na blagdan Presvetog Trojstva iste godine. Centrala se obvezala na neprekidnu dostavu električne energije tijekom noći, a za vrijeme dana samo ako je dan oblačan i kada je danje svjetlo slabije. Centrala je uništena u siječnju 1943. godine uslijed ratnih djelovanja. Danas je sjedište ribolovnog društva “Slunjčica” Slunj.

8. Crkva Presvetog Trojstva – duhovna točka između sjećanja i povijesti!

Godine 1726., pokraj srušenog franjevačkog samostana  podignuta je obnovljena sadašnja župna crkva Presvetog Trojstva. Jezgra joj je bila srednjovjekovna jednobrodna franjevačka crkva Sv. Benedikta iz 15. stoljeća koja je više puta popravljana i dograđivana. Iz te je crkve na Trsat 1583. prenesena i najstarija svetinja – kip Gospe Slunjske. S lijeve i desne strane obnovljenoj su crkvi dodane kapelice tako da se poslije doimala kao trobrodna. Crkva je pregradnjama potpuno barokizirana i prilagođena potrebama slunjskog puka. U minulom je ratu 1991. najprije zapaljena, a poslije je gađana projektilima.

Crkva je oduvijek bila važna društvena i duhovna točka lokalnog stanovništva. Danas je crkva Presvetog Trojstva najvredniji sakralni objekt slunjskog kraja u kojoj se mogu vidjeti djela kipara Josipa Turkalja koji je uz Križni put Slunju donirao Svetu obitelji Pieta i Jurja Frankopana Slunjskog .

9. Kip prvom hrvatskom olimpijcu, Milanu Neraliću

Na Trgu Zrinskih i Frankopana u Slunju, u neposrednoj blizini rodne kuće prvog hrvatskog olimpijca Milana Neralića, kipar Matija Gajić Puškarić utjelovio je lik Milana Neralića i duh olimpizma. Rođeni Slunjanin Milan Neralić (1875. – 1918.), bio je jedan od najboljih mačevalaca Austrougarske, ali i prvi Hrvat koji je 1900. godine u Parizu osvojio brončanu olimpijsku medalju u mačevanju (disciplina sablje). To mu je uspjelo inovacijom koja je danas osnovni zahvat u tom sportu, tzv. „leteći ispad”, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka. Neralić se u dokumentima spominje od 1898. kao pomoćni, a potom i samostalni učitelj mačevanja, koji se uspješno predstavljao na vojnim turnirima i mačevalačkim akademijama širom Austro-Ugarske Monarhije i u inozemstvu. Zabilježeno je i kako je sudjelovao u jednom stvarnom dvoboju, za što je dobio odobrenje Ministarstva vojske, jer se radilo o obrani časti Vojne akademije. Po zabilježenim rezultatima vidi se da je bio jedan od najuspješnijih natjecatelja svijeta svoga vremena. Zanimljivo, profesionalno su se mačevanjem bavile i Neralićeva supruga Wilhelmina te njezina nećakinja Ellen Müller-Preis, svojedobno jedna od najboljih svjetskih floretašica.

10. Napravite đir po Slunjskoj okolici, posjetite OPG-ove koji će Vas ponudom oduševiti! 

U radijusu od 10 kilometara od centra Slunja nalaze se OPG-ovi koji svima pružaju mogućnost uživanja u domaćim specijalitetima te zdravoj hrani i piću! Jedan takav je OPG Novković (nalazi se u zaseoku Točak) u vlasništvu Nenad Novkovića, elektrotehničara i bivšeg prvaka Hrvatske u biciklizmu, koji se davne 1997. godine sa svojom suprugom doselio u Točak te pokrenuo vlastito obiteljsko gospodarstvo. Osim sirane i kušaone sira, OPG Novković je proširio svoje poslovanje i na pčelarstvo. Osim široke ponude, mogu se pohvaliti i prestižnim nagradama koje osvajaju svojim proizvodima. Tako je sir Pepelko prvak Mediterana 2011. na međunarodnom mediteranskom sajmu u Dubrovniku, a osim njega OPG Novković u svojoj ponudi ima i sir škripavac, dimljeni sir, polutvrdi sir u tipu trapista i ostale vrste sireva.

Želite li nešto posebno popiti destilerija Magdić je idealno mjesto za to. Smještena je u Donjem Taborištu, a riječ je o maloj obiteljskoj destileriji  koja se tradicionalno generacijama bavi preradom voća iz vlastitog voćnjaka te proizvodnjom rakija, likera, gina i viskija.

Želite li se okušati u branju ili sadnji mladog luka, paradajza ili lubenica, posjetite OPG Žgela u Furjanu. Proizvode lokalnih OPG-a možete kupiti četvrtkom na sajmu u Slunju. Sajam u Slunju se tradicionalno, stoljećima, održava svakog četvrtka na Trgu Zrinskih i Frankopana.

Domaće brašno možete direktno kupiti od mlinara na OPG Jarebovi mlinovi u Rastokama. Jarebovi mlinovi su otvoreni za posjetitelje. Mjesto je čarobno i jednodnevni izlet može biti fantastično iskustvo za klince da nauče i vide otkuda dolazi brašno koje je potrebno za pripremu kruha namijenjeno svakodnevno konzumiraju. U Jarebovim mlinovima mogu se kupiti razne vrste brašna. Proizvode kukuruzno, raženo, pirovo bijelo i integralno brašno, proseno žuto i crno, pšenično bijelo i proju, što je kombinacija kukuruznog, pšeničnog, raženog, prosenog, zobenog i ječmenog brašna.