Reset Password

Your search results

O Rastokama

13. studenoga 2019. by slrastoke

Moćan huk vode u padu jedinstvena je zvučna kulisa dobrodošlice u Hrvatskoj, što znači da se nalazite u Rastokama, mjestu nastalom na susretu dviju rijeka, Slunjčice i Korane. Trajno nastanjenom od 19. stoljeća prkosnim i ponosnima ljudima iz obližnjeg Slunja, koji su generacijama vidjeli više ratova nego uživali u periodima mira u ovome kraju na stoljetnoj vojnoj granici. Njihove živote, običaje i zanimanja oduvijek je inspirirao i pokretao riječni tok. Taj kipar u fantastičnoj predstavi prirode Rastoka, čiji uspjeh ovisi o ljudima i odgovornom ponašanju posjetitelja. Sama rijeka Slunjčica na svojem izvoru ponire u dubine kroz vapnenačke stijene otapajući kamen vapnenac kojeg taloži u sedre i neumorno gradi nove slapove. Zato su Rastoke zaštićeni krajolik vječne polagane promjenjivosti kojom dirigira neukrotiva priroda za koju se, kao kap vode na dlanu, zajednički brinu Grad Slunj, Turistička Zajednica i Javna ustanova NATURA VIVA.

Područje Rastoka pripada Zaštićenom krajobrazu Slunjčice u sklopu ekološke mreže Europske unije Natura 2000, sustava međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološko značajnih područja bitnih za očuvanje prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti sa idejom vodiljom: Ljudi i priroda, ne priroda bez ljudi!

Mlinarenje

Mlinovi žličari mogu se podizati jedino na rubovima zemljišta gdje pad vode iznosi najmanje 3 do 5 metara, a kosine skela za dovod vode su do 35 stupnjeva. Dok kod mlinova lopatara težina vode i količina protoka daju pokretnu snagu, kod mlina žličara odlučujući su pad i odgovarajuća količina vode koja svojim udarom u žlice pokreće uspravno vreteno i s njim spojen mlinski kamen. Rastočke mlinice podizane su na sedrenoj podlozi. Donji dio mlinica građen je obično od sedre, a mjestimice su ugrađene i druge vrste autohtonog kamena. Pojedini dijelovi mlinica stoje na hrastovim stupovima ili stupovima od divljeg kestena koji u vodi dodatno očvrsnu. Na sedrenim temeljima i drvenim stupovima podizana su drvena zdanja mlinica – hrastova i kestenova građa dopremljivana je iz nizinskih krajeva Korduna, dok su bukova, jelova i borova građa iz rubnih planinskih područja Kapele i Plitvičkih jezera, gdje su bile smještene pilane.

Najstarija mlinica u vodeničarskom naselju Rastoke sagrađena je još u 17. stoljeću, dok ih je većina iz 19. i početka 20. stoljeća. Godine 1962., kada su Rastoke registrirane kao ruralna cjelina, postojale su 22 mlinice, 4 stupe za sukno, 7 koševa za ispiranje biljaca i šarenica te 28 kuća s pripadajućim gospodarskim zgradama. U mlinicama se mljelo žito, dok se u koševima ispod slapova pralo rublje i vuna. Osim mlinica, za Rastoke su svojstvene i terase iznad vode, tzv. ganjci. Zbog jedinstvene graditeljske baštine, etnografske i povijesne vrijednosti, Rastoke su 1969. godine proglašene spomenikom kulture.

Povijest

Najveći broj nastambi sagrađen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Zbog svojih izuzetnih prirodnih ljepota i povijesne tradicije, Rastoke kao naselje su uvrštene 1962. godine pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne i povijesne baštine. Mnoge stare civilizacije kao i suvremene urbane sredine svjedoče da je voda oduvijek privlačila čovjeka da na njenim obalama traži svoju blagodat.

Tisuće godina su se vode rijeka Korane i Slunjčice te njihov biljni i životinjski svijet “odhrvali” prirodnim zakonima i kao rezultat te borbe u vapnenačkoj visoravni urezali za čovjeka neizmjerno prirodno bogatstvo, kanjon rijeke Korane i Slunjčice. Vezano za tu prirodnu pojavu, upravo na tom prostoru, na rastočenom terenu, mjestu gdje se voda rijeke Slunjčice rastače u nekoliko rukavaca ostavljajući između sebe mala uzvišenja u obliku vodotoka i slapova, čovjek je izgradio naselje Rastoke. Tu je našao svoj blagodat i kao takav vječno postao njen sastavni dio i nerazdvojiv spoj prirode i čovjeka.

Rastoke su naselje ambijentalne vrijednosti i autentičnog graditeljskog nasljeđa koji po zapisima datira iz 17. stoljeća, pretpostavlja se i ranije. U Rastokama se oduvijek živjelo. Danonoćno se mljelo žito iz obližnjih sela. S obzirom da je mjesto smješteno na glavnoj cesti – poveznici južne i sjeverne Hrvatske bilo je sjecište raznih nakupca, te trgovaca stokom. Bogato mjesto ratni vihori kao i mnoge druge društvene nevolje su ih uništavali i uvijek vraćale na početak. Iako su ljudi morali odlaziti, priroda je uvijek ostajala i prkosila svojom osebujnošću.

Tijekom Domovinskog rata, Rastoke su potpuno uništene i devastirane. Obnovljene su uz pomoć Ministarstva obnove i razvitka. Danas su se u Rastoke vratila sva domaćinstva i ima ih tridesetak. Želja im je da ponovno pokrenu vodenice i gospodarstveni život. Preduvjet za to stvoren je izgradnjom kanalizacije u Rastokama. Većina domaćinstava je krenula u iznajmljivanje soba za turiste. Bojaznost za opstanak postaje sve veća jer izgradnjom autoputa cesta Karlovac-Slunj-Plitvička jezera postaje neinteresantna turistima. Taj problem se mogao još prije uvidjeti, a danas već u potpunosti spriječiti, i to pružanjem usluga smještaja.

Upravo to je obitelj Holjevac sa imanjem u centru Rastoka navelo da izgradi manji kompleks turističko gospodarstvenih sadržaja, te ih kao takve ponude domaćem i stranom turistu. Osnovano je 1997. obiteljsko poduzeće Slovin Unique – Rastoke d.o.o. kao pravni nosilac svih usluga. Uz pomoć vlastitog znanja, truda i neizmjerne volje te kredita Hrvatske poštanske banke, stari je sjenik pretvoren u ugodan ugostiteljski objekt. Danas poduzeće ima kompletno razrađenu viziju budućeg djelovanja.

  • Vel 22, 2020 - Sub
    Slunj HR
    -2°C
    vedro
    sub ned pon uto sri
    9/3°C
    11/6°C
    5/3°C
    10/7°C
    10/-1°C